početna strana
english
kontakt
mapa sajta
često postavljana
pitanja
forum
eLearning system

izdvajamo
profil Pedagoškog društva
seminari u organizaciji PDS
tekstovi i praksa
časopis- Nastava i vaspitanje
Vršnjačka medijacija
Nova škola
o sajtu www.pedagog.rs
Prevencija prestupničkog ponašanja
Mala pedagoška biblioteka
edukacija šk. timova...
Arhiva projekata
posetite na Internetu:
Ministarstvo prosvete RS
Ministarstvo za dijasporu RS
defektologija.net
Euro<26
a
Društvo psihologa Srbije
www.atc.org.yu
www.maliVElikiLjudi.org
INternet klub
Reformski obrazovni krugovi


 
:: Prava deteta ::
PRAVA DETETA - O ČEMU JE REČ?

gtz
Izdavač: Kancelarija nemačke agencije za tehničku saradnju - GTZ

Projekat: Transformacija sukoba i osnaživanje mladih (Youth empowerment and conflict prevention)
Za izdavača: Birgit Stanzel, Stanislava Vidović i Marija Radovanović
Adresa: Đure Daničića 9, 11000 Beograd,
gtz-psy@eunet.yu
Konvencija o pravima deteta. Dokument koji je u današnje vreme široko prihvaćen i koji je u velikoj meri promenio naše poglede na shvatanje prava i sloboda deteta.

Pojam deteta tj. detinjstva menjao se tokom istorije i pod rečju dete nismo uvek podrazumevali ono što podrazumevamo danas. U ljudskoj istoriji postojalo je vreme kada dete nije prepoznavano kao takvo. Onog trenutka kada bi neka osoba postala sposobna za rad, a to je obično bivalo veoma rano, počinjala je da privređuje i smatrala se ''skoro'' odraslom osobom. Deca, još uvek neprepoznata kao takva, sedela su sa svojim roditeljima, ravnopravno učestvovala u razgovoru (koliko se to moglo), odlučivala o nekim bitnim stvarima i u svakom pogledu se smatrala ''velikima'', doduše možda nešto nižim, ali ipak odraslima.

S vremenom je detinjstvo počelo da se priznaje i poima kao uzrasna kategorija koja je ipak različita u odnosu na svet odraslih. To je bio spor proces i trajao je nekoliko vekova, a razmišljanja o postojanju perioda detinjstva podstakla su otvaranje škola, obrazovanje, razvoj industrijskog društva, stvaranje kapitala i dr.

U to vreme neki od naučnika koji su se bavili ovom uzrasnom grupom smatrali su da je razlika između deteta i odrasle jedinke samo kvantitativna. Neki su govorili o drugačijem kvalitetu misaonih, emotivnih, moralnih i drugih funkcija, ali je razlika ipak priznata i detinjstvo je prihvaćeno kao veoma važna životna faza.

Detinjstvo se danas još uvek različito definiše, a sam odnos prema detetu zavisi od tradicije i kulture određenog prostora. U nekim društvima deca i danas veoma rano odlaze od kuće i počinju da zarađuju za život, dok je u drugima došlo do prezaštićivanja deteta. Ni sam period detinjstva nije isto definisan i zavisi od toga u kojoj zemlji se zateknete.

Konvencija predstavlja dokument koji priznaje specifične potrebe koje dete ima, kao i prava koja mu po ovom osnovu pripadaju.

Prava deteta danas su priznata i u nacionalnom i u međunarodnom pravu. Na međunarodnom planu najbitniji dokument predstavlja upravo Konvencija o pravima deteta, donesena 1989. godine.

Istorijski razvoj koji je doveo do usvajanja ovog međunarodnog ugovora nije bio lak, a trebalo je da prođe nekih sedamdesetak godina da se prepozna neopnodnost njegovog donošenja.

Prava koja se priznaju detetu ovim međunarodnim dokumentom pokrivaju sve aspekte njegovog života - državu, porodicu, školu, institucije i dr.

Prava deteta nisu nešto što država ili porodica daje detetu. Samim rođenjem ova prava deci pripadaju i niko ne može da im ih oduzme.

Osnovni cilj Konvencije je da menja stavove koji postoje prema deci i da se iz zaštitničkog (a u nekim društvima i negativnog) odnosa pređe na ideju jednakosti deteta sa svim drugim ljudskim bićima.

Danas Konvencija predstavlja jedan od najvažnijih međunarodnih ugovora, koji ne samo da prvi put jasno i eksplicitno definiše prava deteta, i to kroz veoma široko izlistavanje svih prava (građanska, politička, ekonomska, kulturna i sl.), već je ugovor sa najvećim brojem ratifikacija u svetu.

Naša zemlja je ratifikovala Konvenciju o pravima deteta i time preuzela obavezu da brine o njenom ostvarenju, tj. da štiti prava deteta i da unapređuje položaj dece.

Međutim, to nije obaveza samo države, već i pojedinaca, koji kroz svakodnevne postupke mogu da pokažu da priznaju i poštuju prava koja mladi i deca imaju.
Tekst preuzet iz knjige "Vršnjačka medijacija - od svađe slađe", izdavač: Kancelarija nemačke agencije za tehničku saradnju - GTZ

PRAVA DETETA - TEKSTOVI:

Konvencija o pravima deteta ( .pdf fajl, veličina: 257 KB)
Usvojena na Generalnoj skupštini UN, 20. novembra 1989.

Prava Deteta - kompletan tekst ( .pdf fajl, veličina: 387 KB)
Podnaslovi: Konvencija o pravima deteta; Struktura i sadržaj konvencije o pravima deteta; Zaštita i nadzor; Obaveze država - uloge u ostvarivanju konvencije; Uloga dece u ostvarivanju prava - pravo na participaciju

Radionice za praktičnu primenu:

I Radionica: Konvencija o pravima deteta
II Radionica: Vrste prava
III Radionica: Sukob prava
IV Radionica: Participacija na delu
V Radionica: Uloge i odgovornosti
VI Radionica: Put ka participaciji u školi
VII Radionica: Planiranje akcije
VIII Radionica: Finalizacija plana akcije

ADOBE
Svi tekstovi su u .pdf formatu. Da biste mogli čitati ove tektove morate na Vašem računaru imati instaliran program Adobe Reader. U slučaju da niste u mogućnosti otvoriti fajlove klikom na linkove, potrebno je da sa Interneta preuzmete i instalirate Adobe Reader - program možete besplatno skinuti sa zvaničnog sajta kompanije Adobe
www.adobe.com

 
   

Pedagoško društvo Srbije © 1924.-2008. na Internetu od 2002. sajt osnovala Sonja Žarković
Objavljivanje informacija sa sajta u nekomercijalne svrhe moguće je samo uz navođenje web adrese sajta.
Za sve druge vidove distribucije potrebno je imati izričitu dozvolu administratora i/ili autora sadržaja.
design by: e@leksa